Kako bi javnost i korisnici imali uvid u rezultate sustava gospodarenja otpadom, GKP ČAKOM d.o.o. objavljuje pregled ključnih pokazatelja za 2025. na području pružanja javne usluge.
Tijekom 2025. prikupljeno je ukupno 16.310,15 tona komunalnog otpada, što je 2,5 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je količina odloženog otpada smanjena za 1.937,49 tona u odnosu na 2024., što potvrđuje nastavak pozitivnih trendova u odgovornom gospodarenju otpadom i povećanju učinkovitosti sustava.
Komunalni otpad prikupljan je putem spremnika i vreća na kućnom pragu, spremnika na javnim površinama (zelenih otoka na deset lokacija u Gradu Čakovcu), reciklažnih dvorišta u Mihovljanu i Totovcu te mobilnog reciklažnog dvorišta prema unaprijed utvrđenom rasporedu.
Miješani komunalni otpad tijekom cijele godine odlagan je na Odlagalištu neopasnog otpada Totovec, dok je sav odvojeno prikupljeni otpad dopreman u sortirnicu na istoj lokaciji. Ondje se dodatno razvrstava, preša i priprema za daljnju obradu i oporabu. Tijekom sortiranja izdvajaju se i nepravilno odložene količine otpada koje ne pripadaju spremnicima za odvojeno prikupljanje, čime se osigurava kvalitetna priprema otpada za predaju ovlaštenim obrađivačima.
Na Odlagalištu neopasnog otpada Totovec tijekom 2025. godine odloženo je ukupno 16.311,35 tona komunalnog otpada. Smanjenje odloženih količina dijelom je posljedica odluke o obustavi prihvata otpada vanjskih korisnika od listopada 2025. godine zbog ograničenih kapaciteta odlagališta.
Zeleni otoci važan su dio sustava odvojenog prikupljanja otpada, no njihova učinkovitost uvelike ovisi o odgovornom ponašanju građana. Nažalost, na pojedinim lokacijama i dalje se bilježe slučajevi nepropisnog odlaganja otpada. Uz spremnike za papir, plastiku i staklo često se odlaže glomazni otpad, građevinski materijal, električni uređaji, tekstil i druge vrste otpada koje ne pripadaju zelenim otocima.
Takvo ponašanje onečišćuje okoliš, narušava izgled javnih površina i smanjuje kvalitetu odvojeno prikupljenih sirovina. Kada se odvojeni otpad pomiješa s neprimjerenim sadržajem, dio materijala više nije moguće reciklirati te završava kao otpad za zbrinjavanje, što povećava troškove sustava koje u konačnici snose svi korisnici.
Zeleni otoci namijenjeni su isključivo za odlaganje onih vrsta otpada za koje su spremnici predviđeni. Stoga pozivamo građane da otpad odlažu odgovorno i koriste reciklažna dvorišta za vrste otpada koje nije dopušteno odlagati na zelenim otocima. Samo zajedničkim odgovornim ponašanjem možemo očuvati okoliš, povećati količine recikliranog otpada i održati kvalitetu sustava gospodarenja otpadom.
Nepropisno odlaganje otpada bilježi se i na grobljima, gdje su također postavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada. Unatoč postavljenim namjenskim spremnicima, povremeno se bilježe slučajevi odlaganja kućnog glomaznog otpada i drugih predmeta koji ne nastaju održavanjem grobnih mjesta. Važno je naglasiti da se i na grobljima otpad mora pravilno odvajati. Za pojedine vrste otpada postavljeni su odgovarajući spremnici te je njihovo korištenje preduvjet kvalitetnog recikliranja i očuvanja urednosti prostora. Nepravilno odlaganje otpada otežava odvojeno prikupljanje, povećava troškove zbrinjavanja te narušava urednost i dostojanstvo groblja.
Također, podsjećamo građane da su žuti spremnici na javnim površinama namijenjeni isključivo za manje količine ambalažnog otpada u prolazu, a ne za odlaganje kućnog otpada ili većih količina otpada iz kućanstava, čije ostavljanje u i oko spremnika narušava izgled naselja, onečišćuje okoliš i otežava redovito održavanje javnih površina.
KOLIKO SMO ODVOJILI KOMUNALNOG OTPADA U 2025.
Ciljevi gospodarenja otpadom usmjereni su na prijelaz prema kružnom gospodarstvu, u kojem se vrijednost materijala i resursa zadržava što dulje, a količina otpada smanjuje na minimum. Republika Hrvatska pritom mora ostvariti jasno propisane ciljeve recikliranja – najmanje 55 % do 2025., 60 % do 2030. i 65 % do 2035.
Na području Grada Čakovca u 2025. godini ostvarena je stopa odvajanja komunalnog otpada od 47 %, što je blagi pad u odnosu na 49 % iz prethodne godine. Razlog tome je usklađivanje sa zakonskim propisima za pravne osobe, čiji se dio odvojeno prikupljenog otpada više ne uključuje u obračun javne usluge. Očekuje se da će 2026. godina donijeti poboljšanje, uz strožu kontrolu pravilnog odvajanja otpada i ograničenje prihvata određenih vrsta otpada na odlagalištu.
Pojedine općine ostvarile su vrlo dobre rezultate – Strahoninec i Šenkovec dosegnuli su 65 %, Nedelišće 52 %, a Mala Subotica 50 %. S druge strane, niže stope zabilježene su u Štrigovi (36 %) i Orehovici (33 %), ponajprije zato što se biootpad u tim sredinama zbrinjava u kućanstvima, izvan sustava javne usluge.
Količina komunalnog otpada po stanovniku na našem području u 2025. godini bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu. Prosjek iznosi 255 kg po stanovniku, što je čak 48 % manje od državnog prosjeka (486 kg u 2024.). Najveće smanjenje otpada po stanovniku zabilježeno je u Gradu Čakovcu i Općini Štrigova.
Ukupno je u 2025. godini prikupljeno 3.903,44 tona odvojenog otpada, dok je dodatnih 269,24 tone prikupljeno putem reciklažnih dvorišta. Sav prikupljeni otpad, nakon sortiranja, predan je ovlaštenim oporabiteljima na daljnju obradu, čime je osigurano zakonito i okolišno prihvatljivo postupanje.
Unatoč postignutim rezultatima, i dalje postoje izazovi, posebice u pojedinim naseljima gdje su prisutni problemi s naplatom usluge i nedovoljnim odvajanjem otpada. U takvim slučajevima bilježe se znatno veće količine miješanog komunalnog otpada, često s neprikladnim i opasnim sadržajem, što dodatno otežava sustav gospodarenja otpadom.
Odgovorno odvajanje otpada ostaje ključan korak za postizanje viših stopa recikliranja i očuvanje okoliša.
GDJE ZAVRŠAVA ODVOJENO SAKUPLJENI OTPAD
Najveći udio odvojeno prikupljenog otpada u 2025. čini plastika (40,3 %), ukupno 1.571,55 tona. Nakon dopreme u sortirnicu, plastika se razvrstava na vrste s komercijalnom vrijednošću (poput PET-a, HDPE-a, PP-a i LDPE folije), koje čine oko 23 % ukupne količine, dok se ostatak zbrinjava uz plaćanje vanjske usluge. Osim što se dio plastike predaje ovlaštenim obrađivačima, dio se koristi i kao alternativno gorivo u industriji.
Papir i karton čine 34,1 % odvojeno prikupljenog otpada, odnosno 1.332,15 tona. Nakon dodatnog razvrstavanja i uklanjanja nečistoća, pripremaju se za transport i predaju ovlaštenim obrađivačima, uz stalno praćenje tržišnih uvjeta radi postizanja najpovoljnijih cijena.
Staklena ambalaža sudjeluje s 11,2 % (436,61 tona), a metalna ambalaža s 2,9 % (114,29 tona). Obje vrste otpada nakon osnovne obrade predaju se ovlaštenim tvrtkama na daljnju preradu, uz ostvarenje naknade.
Posebne kategorije otpada također čine značajan udio. Plastični lampioni (2,5 %) prešaju se i baliraju te predaju na obradu uz naknadu, dok se višeslojna ambalaža – tetrapak (2,1 %) priprema za transport i predaje bez naknade (ili je ona minimalna).
U reciklažnim dvorištima Mihovljan i Totovec te putem mobilnog reciklažnog dvorišta prikupljeno je dodatnih 9,8 % otpada, odnosno 269,2 tone. Ovdje se preuzimaju i posebne vrste otpada poput opasnog otpada, građevinskog otpada, guma, elektroničkog otpada, tekstila i jestivih ulja, koji se zbrinjavaju putem specijaliziranih ovlaštenih obrađivača.
Za sve vrste otpada kontinuirano se prati stanje na tržištu sekundarnih sirovina kako bi se osigurali najpovoljniji uvjeti predaje i daljnje obrade. Odvojeno prikupljeni otpad koji nema tržišnu vrijednost, poput većeg dijela plastike te pojedinih posebnih kategorija otpada kao što su glomazni i opasni otpad, predaje se ovlaštenim obrađivačima, odabranih putem postupaka javne nabave. Troškovi takvog zbrinjavanja su značajni i bilježe kontinuirani rast.
Sustav odvojenog prikupljanja otpada izravno doprinosi povećanju recikliranja i smanjenju količina otpada na odlagalištima te očuvanju okoliša.
BIORAZGRADIVI OTPAD
Tijekom 2025. na kompostani Totovec zaprimljeno je i obrađeno ukupno 5.459,04 tone biootpada, što je za 16,74 tone više nego godinu ranije.
Od ukupne količine zaprimljenog otpada, najveći dio čini biorazgradivi otpad u količini od 5.106,63 tone. Ostatak se odnosi na otpad od prerade ili potrošnje (203,98 tona), biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina (71,93 tone) te drvo, piljevinu i sličan otpad (76,50 tona).
Biootpad čine ostaci od pripreme hrane te vrtni i zeleni otpad. Riječ je o vrijednoj sirovini za proizvodnju komposta, a kompostiranje predstavlja jedan od najprihvatljivijih i ekološki najodrživijih načina zbrinjavanja organskog otpada.
Jedan od najvećih izazova u obradi biootpada i dalje predstavljaju nečistoće koje se odlažu zajedno s biootpadom. U smeđe spremnike ne bi se smjele odlagati najlonske vrećice, plastika, metal, lijekovi, papirnate pelene, otpad životinjskog podrijetla, lakirano ili kemijski obrađeno drvo te bilo koji drugi materijali koji su bili u dodiru s bojama, lakovima, pesticidima i sličnim tvarima.
Pravilnim odvajanjem biootpada građani izravno doprinose proizvodnji kvalitetnijeg komposta. Naš je cilj kontinuirano unapređivati kvalitetu proizvedenog komposta kako bi, nakon završetka procesa obrade, svi građani mogli koristiti ovaj prirodni poboljšivač tla, pogodan za uzgoj biljaka, uređenje vrtova i održavanje zelenih površina.
ZA KRAJ NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O OTPADU
Jeste li znali da prosječan Europljanin godišnje proizvede oko 4,8 tona otpada? Iako se u Europskoj uniji reciklira 39,2 % ukupno proizvedenog otpada, više od 32 % otpada i dalje završava na odlagalištima. Istodobno, potrošnja prirodnih resursa neprestano raste. Nastavimo li koristiti resurse sadašnjim tempom, procjenjuje se da će čovječanstvu do 2050. godine biti potrebni resursi čak triju planeta Zemlje kako bi zadovoljilo svoje potrebe. Zato su odgovorno gospodarenje otpadom, recikliranje i kružno gospodarstvo među ključnim alatima za očuvanje prirodnih resursa i stvaranje održivije budućnosti.
Jeste li znali da je Međimurje među vodećim hrvatskim županijama u akcijama čišćenja okoliša? Osim što jedinice lokalne samouprave u Međimurskoj županiji ostvaruju izvrsne rezultate u gospodarenju otpadom, Međimurje se ističe i po broju akcija prikupljanja otpada u koje se uključuju građani volonteri. Takve akcije organiziraju se s ciljem podizanja svijesti o štetnom utjecaju otpada na okoliš i zdravlje ljudi. Na području Međimurske županije godišnje se provede i do 19 akcija čišćenja okoliša, dok se u mnogim drugim županijama organizira tek nekoliko takvih akcija godišnje. Ovi rezultati potvrđuju visoku razinu ekološke osviještenosti građana te spremnost lokalne zajednice da aktivno doprinosi očuvanju okoliša.
Ograničeni prirodni resursi i klimatski izazovi zahtijevaju prijelaz s modela „uzmi – iskoristi – odbaci“ na održivo, kružno i klimatski neutralno gospodarstvo. U takvom sustavu otpad postaje vrijedan resurs, a odgovorno postupanje svakog pojedinca doprinosi očuvanju okoliša i prirodnih bogatstava. Briga o okolišu odgovornost je svih nas. Svaki građanin svojim svakodnevnim odlukama – pravilnim odvajanjem otpada, smanjenjem nepotrebne potrošnje i odgovornim postupanjem s resursima – može dati svoj doprinos stvaranju čišće i zdravije zajednice. Svaka pravilno odvojena ambalaža, svaki kilogram biootpada pretvoren u kompost i svaki odgovoran izbor koji napravimo danas korak su prema očuvanju okoliša i stvaranju održivije budućnosti za generacije koje dolaze.
GKP ČAKOM d.o.o.